z Materia Komputador

BONUS

INSTITUTE OF BUSINESS

Tuga Materia Hardware Computador

Senin, 25 November 2019

Definisaun Jeranl

Definisaun Geral 

Definisaun komputador 

Komputador mak sasan ne’ebe ita uja halo dadus tu’uir prosedura ne'ebe formula ona. Sistema informasaun kombinasaun husi teknologia informasaun no aktividades ne’ebe ema halo husi teknologia, nia fo apoio operasaun no manezementu.Nia objectivo ne'ebe luan tebes, sistema informasaun halo sai hanesan interaksaun ba ema, prosesu algorithmo, dadus, no liman sira.
Iha sistema informasaun ne’ebe halo la hanesan no iha komputador, sistema Teknologia Informasaun no Komputador (TIK),no prosesu ba fila liman sira.
Sistema informasaun ne’ebe lahanesan husi teknologia informasaun
iha sistema informasaun nia laran, bai-bain hare iha komponente TIK nian ida ne'e hanesan benifisiu teknologia. Iha definisaun ne'e halo organizasaun teknologia informasaun no komunikasaun (TIK),maibe no oinsa eme bele halo interaksaun ho teknologia no fo apoio prosesu ba fila no objectivo ba teknologia informasaun. 


 Defenisaun Blogger

Historia no konesimentu konaba Blog.

Weblog ou babain ema bolu blog, agora dadaun famouso tebes iha mundo
no   mos   iha   Timor­Leste.   Blog   hanesan   sitiu   privadu   ne'ebe   bele   uja   hodi
hakerek esperiensia privadu, no mos halo'o promosaun bisnis ne'ebe ita iha,
bele mos fahe matenek, mos buat barak tan liu husi blog.
Blog ou Web blog hanesan promosaun moris digital ne'ebe mak avansadu
husi   loron   ba   loron.   Iha   internet,   blog   prepara   gratuita   ba   sese   deit,   inklu
dezenu, hosting e ate funsaun seluk ne'e

Selasa, 15 Agustus 2017

HISTORIA KONABA WIKIPEDIA

Wikipedia hahú hanesan projetu ida ne ' ebé paralelu ho forma enciclopédia livre Nupedia artigu online eskritu hosi espesialista sira. [9] Larry Sanger, ne ' ebé nia harii Nupedia ho Jimmy Wales, husu ideia husi enciclopédia bazeia wiki iha loron 10 fulan-janeiru, tinan 2001, kona-ba lista kona-ba diskusaun Nupedia. [10] depois, iha loron 15 fulan-janeiru tinan 2001, Wikipedia lansa ofisialmente iha site www.wikipedia.com. [11]
  

Dezde lansa ofisialmente iha loron 15 fulan-janeiru tinan 2001, Inglés Wikipedia tenke bo ' ot iha numeru sira ne ' ebé pendente hela. Iha loron 21 fulan-janeiru tinan 2003, victor hira ne ' ebé mak propriedade atinji 100.000 sasán ne ' ebé iha hiv, iha loron 1 fulan-marsu tinan 2006, ona iha artigu 1 milhão. Númeru ida ne ' e nafatin hamoris 2 milhões victor iha loron 9 fulan setembru tinan 2007 no artigu 5 milhões ne ' e iha loron 1 fulan novembru tinan 2015. [12] 

Banku dadus ne ' e bele sai hanesan ema

Mundu tomak ne ' ebé hakarak uza konteúdu husi Wikipedia ne ' e livre, iha kualkér tempu ida ne ' e, sei bele hatuun versaun ikus husi artigu ne ' ebé aproximam iha banku dadus atu ema selu, hahú husi LDBG.

Balu lokál sira, nu ' udar Wikinfo, wordiq, thefreedictionary.com, 4reference no Nationmaster halo kópia (espelhamento) no halo ' dadus komponente "(bifurcação) husi konteúdu husi Wikipedia.

Kamis, 13 Juli 2017


Historia Googel
Google mai husi empreza estadus unidus AMÉRIKA ne ' ebé naran-boot liu iha mundu hansean maquina pesquisa.



Empreza
Google Inc. (NASDAQ: GOOG) mak harii iha loron 7 fulan Setembru, tinan 1998 iha sala garage Menlo Parke, California. Iah fulan –feburuari –tinan -1999,empreza muda ba iha eskritoriu ida iha 165 Univercidade Ave Palo Alto California Molok ikus liu ba
Googleplex"

História
Google hahú husi projetu peskiza ida kona-ba estudante Ph.D.  rua.Universidade Stanford,Larry page no Brin Sergey iha inisiu tinan 1996 sira ne
ebe desenvolve teoria sira neebe bika makina bazeia ba analize matematika kona-ba relasaun entre website sei fo resultadu neebe sai diak liu husi uza teknika buka baziku neebe uza iha tempu. Sistema ida ne'e orijinalmente bolu BackRub tanba uza backlinks ba kálkulu fatin ida importante ne'e.

Iha konviksaun katak pájina ho ligasaun ne ' ebé barak liu ba pájina husi pájina web relevante seluk ne ' ebé mak pájina relevante liu ba, Pájina no Brin deside atu koko thesis sira nu'udar parte hosi sira nia estudu - ida-neʼe sai ba makina peskiza sira fundasaun ázia. Sira estabelese formalmente empreza sira-nia Google Inc. Iha loron 7 fulan Setembru, tinan 1998

Google sai populár iha Internet uzuáriu tanba ninia dezeñu simples no rezultadu peskiza 'moos' no relevante sira-nia leet. Ads fa'an ona kona-ba keyword ida atu nune'e sira sai relevante liu ba uzuáriu sira, no sira iha obrigasaun atu uza testu de'it atu mantein dezeñu iha pájina nian ne ' ebé kabeer no pájina loading metin. Konseitu kona-ba fa'an ads ne ' ebé bazeia ba keyword molok hala'o husi Overture GoTo.com uluk. Husi tempu barak liu hosi empreza seluk dotcom bangkrut Google openiaun reforsa ninia influénsia no hetan lukru.

Iha fulan Setembru tinan-2001, mekanizmu klasifikasaun Google nian (PageRank) mak fó prezidente Amerikanu. Patent ne'e ofisialmente fó ba Universidade Stanford Leland no define Lawrence Pájina hanesan ita-nia kriadór

Iha fulan-Fevereiru tinan 2003, Google sosa Pyra Labs, nain Blogger, portál pioneering no weblog ne ' ebé simu ulun-naʼin. Akizisaun ida ne'e mosu espesífiku la tuir karik ho Google nia misaun komún, maibé pasu ida ne'e permite Google atu uza informasaun husi postu blog atu hadi'a lalais no relevánsia kona-ba artigu sira ne ' ebé iha Google kona-ba lia-Foun.

Iha liu iha inísiu tinan 2004, Google atende kuaze 80% kona-ba pedidu buka hotu-hotu iha Internet liuhusi portál ninia no kliente hanesan Yahoo!, AOL no CNN. Fahe Google tun hosi teknolojia buka Yahoo! Google Lansa iha fulan Fevereiru 2004 atu bele uza sira-nia rezultadu peskiza sira ne ' ebé independente.

Definisaun Jeranl

Definisaun Geral  Definisaun komputador  Komputador mak sasan ne’ebe ita uja halo dadus tu’uir prosedura ne'ebe formula ona. Si...